KAKO JE GRAMOFON PROMIJENIO NAČIN NA KOJI SLUŠAMO GLAZBU

Dragi čitatelju,

znate li kako je gramofon promijenio način na koji slušamo glazbu?

Od kada je prvi put predstavljen, omogućio je slušanje glazbe iz vlastitog doma, što je značilo da smo mogli u glazbi uživati više i češće i više nismo bili prisiljeni izaći van da bi uživali slušajući glazbu uživo.

KRATKA POVIJEST GRAMOFONA I GLAZBE

Kada izvučete ploču iz njenog omota, stavite je na gramofon i spustite ručicu, svjedočite prekrasnom mehanizmu za reprodukciju koji je nastao prije više od 100 godina. 

Sama povijest gramofona je povezana i sa poviješću glazbe. Zavirimo malo u tu povijest.

Danas se glazba može slušati na mobitelima, računalima, raznim nosačima zvuka, glazbenim platformama, ali u prošlosti je snimanje glazbe bilo prilično teško. 

Vjeruje se da je prvi notni zapis ikada snimljen pjesmica Mary Had a Little Lamb. 

1877. godine Thomas Edison izumio je uređaj za snimanje i reprodukciju zvuka. Radilo se o fonogramu. Kvaliteta zvuka je bila jako loša, a reproducirati zvučni zapis na cilindru se moglo samo jedanput.

Poboljšavajući Edisonov dizajn, Alexander Graham Bell izumio je prvi gramofon koji je radio pomoću voštanih cilindara. Iako je kvaliteta zvuka znatno poboljšana u usporedbi s fonografom, svaki cilindar morao se snimati zasebno, a to je stvaralo velike probleme za masovnu proizvodnju.

MASOVNA PROIZVODNJA

Za razliku od prva dva pokušaja 1887. Emile Berliner zvuk nije snimao na cilindre već je koristio ravnu površinu diska od stakla premazanu čađom. Prilikom snimanja zvuk se urezao u male utore na okrugloj površini diska. Ručica gramofona na kojoj je bila smještena igla stavljala se u utore gdje je čitala i prenosila zvučne valove na zvučnike odnosno rog.

Upravo taj način snimanja zvuka omogućio je prešanje diska na kalup koji je mogao tiskati stotine diskova što je značilo da se moglo krenuti u masovnu proizvodnju za širu publiku. 

Berliner je tako pokrenuo tvrtku za proizvodnju gramofona i diskova za reprodukciju, odnosno gramofonskih ploča. Tvrtka je preuzela sliku Francisa Barrauda kao svoj zaštitni znak. To je slika koja je i danas većini poznata – slika sa psom koji gleda u rog i sluša glas svoga gazde. Pas se zvao Nipper.

Berliner je kasnije prodao prava na patent za gramofon kao i upute za izradu gramofonske ploče tvrtki RCA, The Victor Talking Machine Company koji su bili zaslužni za proširivanje gramofona u Ameriku.

RAZNI MATERIJALI ZA PROIZVODNJU PLOČA

Godine 1895. započinje proizvodnja ploča od tvrde gume, a tek od 1897. počinje proizvodnja ploča od materijala zvanog šelak. Šelak je sastavnica materijala za gramofonske ploče koje su se izrađivale od 1896. do 1948. godine. 

Zanimljivost je da su umjetnici toga vremena teško pristajali na snimanje ploča, pokazujući otpor i nepovjerenje prema novim dostignućima tehnike – gramofonu i gramofonskoj ploči. Ipak, neki od svjetski priznatih umjetnika koji su snimali djela na gramofonu bili su Nellie Melba, Enrico Caruso i drugi.

Također, u vrijeme akustičnog snimanja zvuka, rijetke su snimke instrumentalne glazbe na pločama zbog tehničkih nemogućnosti snimanja zvuka. U tome smislu violina se pokazala kao jedini instrument zadovoljavajućeg zvuka jer se mogla postaviti dovoljno blizu cijevi za snimanje.

Razdoblje šelaka trajalo je do 1950-ih, kada se pojavila prva LP (long play) dugosvirajuća gramofonska ploča napravljena od vinila, u izdanju tvrtke Columbia Records.

USPONI I PADOVI GRAMOFONA

Od 1895. kada je započela masovna proizvodnja gramofona, gramofon je imao svoje uspone i padove. 

Uvođenje radija je na par godina ukralo popularnost gramofonu. U 30-im i 40-im godinama prošlog stoljeća gramofoni su se dobro prodavali, ali svoju popularnost su doživjeli tek 20-tak godina kasnije. U 60-ima je uvedena stereo produkcija što je navelo tisuće ljudi da kupe gramofon.

Početkom 90-ih i pojavom CD-a, a nešto kasnije i digitalne glazbe, za vinil je pomalo izgubljen interes. 

Međutim, unazad par godina vinil se vratio na velika vrata. Osim u glazbenim dućanima, gramofonske ploče možete pronaći i u većim trgovačkim lancima. Nažalost, za sada samo izvan Hrvatske, ali samo je pitanje trenutka kada će i domaći trgovački lanci uvidjeti sve veću potražnju za gramofonskim pločama. Upravo zato i sve više glazbenika odlučuje se za snimanje novih albuma na gramofonskoj ploči. 

DVOUMITE SE O KUPNJI GRAMOFONA?

Ukoliko još niste u svijetu gramofonskih ploča i dvoumite se o kupnji gramofona te se pitate isplati li se trošiti novac za taj hobi, evo vam par savjeta. 

Da, u pravu ste kada kažete da je to skup hobi, jer stvarno zna biti. Samo cijena ploče može se kretati od jednoga eura pa i do par tisuća eura po ploči, a za stvarno dobar gramofon možete izdvojiti i više tisuća kuna. 

Tijekom jedne godine lako možete potrošiti stotine kuna na slaganje svoje kolekcije. Ukoliko se ozbiljnije počnete baviti skupljanjem ploča tada postaje zanimljivo, jer pronaći određene primjerke vinila zahtjeva puno strpljenja, sreće i kopanja dok se ne pronađe traženi album. 

No, jednu stvar koju morate znati je da će vam vinil dati jedinstveni zvuk koji niti jedan drugi nosač zvuka neće, a tu uključujem i digitalne zapise. 

U početku vam ne trebaju neka velika ulaganja u gramofonsku opremu niti u gramofonske ploče. Krenite sa malim stvarima, gramofonom u vašem cjenovnom rangu, s glazbom koju volite slušati, a tijekom godina poboljšajte audio uređaj i povećajte svoju kolekciju. Poanta je u slušanju glazbe. 

GRAMOFONI U PONUDI ANALOGNOG ZVUKA

Od nedavno gramofone možete pronaći i u Analognom zvuku. U ponudi imamo tri gramofona:  

CROSLEY C6, ozbiljan konkurent početničkim HI-FI gramofonima poput REGA, PRO-JECT, Audio Technica ili Lenco.

CROSLEY GIG koji nije možda po strogoj mjeri audiofila, već je više life-style proizvod, ali veseli da tako lijepi i zanimljivi gramofoni postoje i da svojom unaprijeđenom kvalitetom zaista mogu biti ugodni, kako oku, tako i uhu.

CROSLEY VOYAGER koji je ulaznica u svijet vinila, uz originalan vintage design. Ako se tek upoznajete s gramofonskim pločama, ovo je dobra početna točka.

Više o svakom gramofonu saznajte ovdje.

Do čitanja!

Vaš Toni